Kućice za gniježđenje ptica

Prethodna tema Sljedeća tema Go down

Kućice za gniježđenje ptica

Postaj  Admin Josipa on ned lis 26, 2008 6:05 pm

Zašto postavljati kućice za gniježđenje ptica?
Većina dupljašica su ptice šumskih staništa i prirodno se gnijezde u starim šumama bogatim dupljama. No, u posljednjih stotinjak godina znatno su smanjene površine obrasle takvim šumama. Suvremene metode uređivanja šuma uključuju redovitu sječu suhih, šupljih, oštećenih i starih stabala, pa je prirodnih duplji danas u šumama vrlo malo.
Nedostatak prirodnih duplji možemo djelomično ublažiti izradom i postavljanjem kućica za gniježđenje u odgovarajuća staništa, te tako pospješiti gniježđenje ptica dupljašica i pridonijeti njihovoj zaštiti.

Koje se ptice gnijezde u kućicama za gniježđenje?
Velik broj ptica koje se gnijezde u dupljama ili raznim pukotinama prihvaćaju kućice za gniježđenje. O veličini i obliku kućice, veličini otvora i mjestu na kojem su kućice postavljene ovisi koje će se vrste u njima nastaniti. U kućice za gniježđenje možemo privući dupljašice i poludupljašice.
Dupljašice za gniježđenje redovito odabira duplje u drveću, a ulazni otvor u dupljuje mali i veličinom uglavnom odgovara veličini ptice - otvor je obično velik tek toliko da ptica kroz njega normalno prolazi. Dupljašice su, na primjer: čvorak, velika sjenica, plavetna sjenica, crnoglava i jelova sjenica, brgljez, djetlići, žune, golub grivnjaš i neke vrste sova.
Poludupljašice se gnijezde u dupljama, ali ili u pukotinama u zidovima, strmim obalama, stijenama i sličnim zaklonjenim mjestima, a neke od njih ponekad se gnijezde i na otvorenijim mjestima. Ulazni otvor u duplje ili pukotine u kojima se gnijezde poludupljašice obično je znatno veći od ptice. Poludupljašice su, na primjer: vjetruša, čiope, vijoglav, zlatovrana, mrka crvenrepka, palčić, crvendać, gorska i bijela pastirica i dr.
Iako se najčešće izrađuju kućice za sitne pjevice (sjenice, čvorke, muharice i si.), vrlo dobro ih prihvaćaju i krupnije ptice, na primjer: šumska sova, jastrebača, kukuvija, planinski ćuk, sivi ćuk, vjetruša, čavka, golub dupljaš, vijoglav i dr. U narušenim prirodnim uvjetima čak i ptice koje normalno same buše vlastite rupe za gniježđenje, npr. crna žuna i veliki djetlić, ponekad prihvaćaju kućice za gniježđenje.

Modeli kućica
Kućice za gniježđenje ptica mogu biti raznih oblika i izrađene od različitih materijala. Pri izradi kućica važno je voditi računa da one budu jeftine i jednostavne, ali čvrste i kvalitetne. "Profinjene" kućice, bogate ukrasima, mogu biti estetski ugodne čovjeku, ali često su nepotrebno skupe ili što je još gore, neprikladne za ptice. Upotrebom jednostavnih shema prikazanih u ovoj brošuri moguće je napraviti mnogo kvalitetnih i funkcionalnih kućica.
Kućice za gniježđenje izrađuju se najčešće u nekoliko osnovnih modela. Za poludupljašice se izrađuju uglavnom kućice četvrtastog tlocrta (Slika 1), a za popludupljašice četvrtastog ili okruglog tlocrta (Slika 2). Modeli izrađeni prema priloženim crtežima mogu se prilagoditi većinska - mijenja se samo veličina kućice i veličina ulaznog otvora.

Gdje postavljati kućice?
Kućice se mogu postavljali u vrtove, voćnjake ili u šumu. Pri postavljanju treba paziti na međusobnu udaljenost kućica. Većina dupljašica su teritorijalne ptice, pa stoga nije dobro kućice postavljati suviše blizu jer će mnoge ostati prazne.
Kućice se mogu postavljati i u male vrtove. Na primjer, u vrt površine 500 m: moguće je postaviti pet kućica za sjenice: po jednu u svaki kut i jednu u sredini vrta, dok je vrt površine 1000 m2 moguće postaviti devet kućica: po jednu kućicu u svaki kut, po jednu na svaku stranicu i jednu u sredini vrta.

Kada postavljati kućice
Kućice je najbolje postavljati ujesen, a najkasnije u siječnju. iMnoge ptice utvrđuju svoje gnijezdeće teritorije već u veljači i ožujku, a neke, kao npr. kratkokljuni puzavac, i ranije - u kasnu jesen. Mnoge od naših ptica, sjenice na primjer, su stanarice i koriste kućice tijekom cijele godine: za gniježdenje u proljeće, ali i kao sklonište za lošeg vremena tijekom jeseni i zime.

Materijal za kućice
Za izradu kućica mogu se koristiti različiti materijali: drvo, beton, plastika i si. Zbog izvrsnih izolacijskih svojstava daleko najbolji i najčešći materijal koji se koristi za izradu kućica je drvo. Najčešće se izrađuju kućice četvrtastog tlocrta od dasaka, ali izvrsne su i kućice okruglog tlocrta koje se izrađuju od šupljih ili punih trupaca.
Kućice od dasaka (Slika 4 i 5) najbolje je raditi od daska debljine 2 do 2,5 cm koje će pticama osigurati dovoljnu toplinsku izolaciju. Za dno i stranice kućica može se koristiti meko drvo, odnosno daske slabije kvalitete, ali krov treba biti načinjen od otpornijeg tvrdog drva. Poželjno je da kućice izrađujemo od suhih dasaka, kako po izradi kućica ne bi sušenjem i stezanjem drva došlo do neželjenih pukotina.
Kućice izrađene od trupaca imaju izvrsna izolacijska svojstva i osobito su korisne za sitne ptice kao što su sjenice. Vrlo su dopadljive i dobro se uklapaju u okolinu. Ove kućice moguće je izraditi iz komada prirodno šupljeg drva ili iz klada čvrstog, punog drva (Slika 3). Izrada kućica iz šupljog drva mnogo je lakša, no treba paziti da se one rade samo iz drva kojeg smo nabavili u šumariji ili u pilani. Nije dobro posjeći šuplje stablo ili granu kako bismo dobili materijal za izradu "zgodnih" kućica. Rušeći takva stabla uništavamo prirodne duplje koje uvijek imaju prednost pred umjetno postavljenim kućicama!

Zaštita kućica
Gotove kućice dobro je premazati s kvalitetnim sredstvom za zaštitu drva (npr. Sandlolinom), kako bi se povećala njihova otpornost i osigurala trajnost. Kućice se premazuju samo s vanjske strane, a nakon zaštite drva treba ih dobro provjetriti i osušiti. Kad postavljamo kućice, one moraju biti potpuno suhe.

Krov
Krov je najbolje izraditi od tvrdog drva koje je otpornije na vlagu i isušivanje. Dobro je i kad je krov kućice nakošen i "pada" prema naprijed. Tako se osigurava otjecanje vode - voda se ne zadržava na krovu koji se tada lakše suši i drvo manje truli, a prokišnjavanje i vlaženje unutrašnjosti kućice je manje. Nagib krova može se osigurati tako da se bočne daske ispile ukoso. To malo otežava izradu kućice. Drugi je način jednostavniji - kućica se pričvrstiti na deblo tako da visi prema naprijed.
Najbolje je kad krov natkriva prednju i bočne stranice kućice tvoreći strehu koja unutrašnjost kućice bolje štiti za lošeg vremena



sl. 1

sl. 2



sl 3.1
sl 3.2
sl 3.3
sl 3.4
sl 3.5

Sl 3.1. Kladu ispiliti na odgovarajuću duljinu (= visina kućice) i raskoliti je na dva dijela
Sl 3.2. Unutarnji dio dobivenih četvrtina izrezati tako da ostane vanjski dio trupca pokriven korom debljine 4-5 cm
Sl 3.3. Dobivene polovice raskoliti na pola i jednu od dobivenih četvrtina čavlima pričvrstiti na drvenu letvu koja je duža od visine kućice
Sl 3.4 Čavle zabiti tako da su glavice s unutarnje strme (kao na lijevom crtežu). Vrhove čavala ako vire iz letve svinuti klještima.
Sl 3.5. Na vrhu i na dnu dobivene četvrtine debla spojiti valovitim limovima za spajanje u oblu kućicu s dupljom i postaviti krov.

Drenaža

Iako nagib krova i streha smanjuju mogućnost ulaženja kiše u kućicu, za jakih i dugotrajnih kiša voda može prodrijeti unutra. Da bi se spriječilo zadržavanje vode u kućici potrebno je osigurati drenažu. To se postiže bušenjem rupa (promjera 6-7 mm) na dnu.

Postavljanje kućice

Kućicu treba pričvrstiti na stablo tako da stoji nepomično. Kućicu možemo pričvrstiti žicom koju omotamo oko kućice i stabla ili je pak možemo čavlima pribiti za stablo (Slika 6). U ovom drugom slučaju, na stražnju stranu kućice (tj. stražnju dasku) pribijemo čvrstu letvu koja viri po 10 cm s gornje i donje strane kućice. Pri tome treba paziti da vrh čavla kojim je letva pribijena ne ulazi u kućicu. Kroz dio letve koji viri iznad i ispod kućice pribijemo čavle i pričvrstimo kućicu za stablo.

Kamo okrenuti ulaz kućice?

Kućice treba postaviti tako daje ulaz zaklonjen od izravnih sunčevizraka, jakog vjetra i kiše (Slika 7). Najbolje je da ulaz okrenuti prema jugu kako bi ptice bile zaštićene od hladnih vjetrova, a i radi boljeg osvjetljenja. Pri tome treba paziti da sunčeve zrake ne "tuku" direktno u kućicu zbog opasnosti od pregrijavanja.

Čišćenje i održavanje kućica

Kućice treba redovito čistiti. Čišćenje se često zanemaruje i nakon nekoliko godina kućice su pune gnijezdećeg materijala i neprikladne za gniježdenje.
Najbolje je čistiti odmah nakon gniježđenja ili najkasnije u rujnu ili listopadu. Staro gnijezdo i materijal kojeg izvadimo iz kućica dobro je spaliti što će pomoći uništavanju parazita i njihovih jajašaca. Pri čišćenju je dobro nositi gumene rukavice, jer neki paraziti ptica mogu ugristi i čovjeka, uzrokujući crvenilo i svrbež. Nakon čišćenja poželjno je kućicu ostaviti nekoliko tjedana otvorenom kako bi se dobro provjetrila.
Mnoge ptice stanarke koriste kućice kao skloništa za lošeg vremena i kao odmorišta tijekom jeseni i zime. Ovakav zimski smještaj za ptice nije nužan, ali će im svakako pomoći tijekom oštrih zima. Da bi se kućica "ojačala" za zimu dobro je dno prekriti slojem vate, slamom, piljevinom, mahovinom i si. Sredinom veljače potrebno je ponovo očistiti kućice i ukloniti ovaj sloj jer će on sadržavati manju količinu parazita i izmeta.
Kućice trebaju biti izrađene tako da se mogu lako čistiti. To se postiže pomoću pomičnog dna, krova ili stranice.

sl. 6

sl. 7



sl 8.1
sl 8.2
sl 8.3

Veličina kućice

U Hrvatskoj gnijezdi 50-tak vrsta dupljašica ili poludupljašica. Većinu ovih vrsta moguće je privući na gniježđenje u odgovarajuće kućice. O obliku i veličini kućice, veličini ulaznog otvora i mjestu na kojem su kućice postavljene ovisi koje će se ptice u njima nastaniti
Gore opisani modeli kućica zadovoljit će većinu ptica. Oni se mogu prilagoditi raznim vrstama - mijenja se veličina kućice i veličina ulaznog otvora. U tablici su prikazane idealne mjere kućica za vrste koje gnijezde u Hrvatskoj. Kod izrade, međutim, ne treba insistirati na ovim mjerama - većina ptica prihvatiti će i kućice koje dimenzijama ponešto odstupaju od idealnih. Na primjer, kućice za dupljašice s ulaznim otvorom promjera 28 mm prihvatiti će plavetna sjenica, velika sjenica, jelova sjenica i poljski vrabac. One s nešto većim otvorom (promjer 32 mm) prihvatiti će vrabac, brgljez i mali djetlić. Kućice treba raditi tako da se najbolje iskoristi materijal koji je na raspolaganju i da se proizvede što veći broj kvalitetnih kućica.
Da li će neka vrsta ptice biti privučena u kućicu, ne ovisi samo o tipu kućice i veličini ulaznog otvora već i o njenoj lokalnoj rasprostranjenosti i brojnosti. U tablicama su navedene česte i široko rasprostranjene vrste u Hrvatskoj (označene sa Š), kao i vrste koje su lokalno rasprostranjene ili rijetke (označene sa L). Vrste koje su vrlo rijetke ili lokalno rasprostranjene u Hrvatskoj nisu navedene.


Ne ometajte ptice tijekom gniježđenja!
Većina ptica vrlo je osjetljiva na uznemiravanje tijekom gniježđenja, a osobito za vrijeme dok leže na jajima i neposredno nakon izvaljivanja mladunaca iz jajeta. Velika sjenica, na primjer, vrlo je osjetljiva i može napustiti gnijezdo. Uznemiravanje može uplašiti i mladunče koji tada mogu napustiti gnijezdo prerano i stradati kao žrtve grabežljivaca.

Zbog toga nikada ne zavirujte u kućice tijekom gniježđenja. Želite li saznati koje vrste koriste Vaše kućice koristite dalekozor. Tako iz daljine možete pratiti zbivanja u kućici i oko nje: kada je počela gradnja gnijezda, da li mužjak hrani ženku koja je na gnijezdu, kada mladi napuštaju gnijezdo i dr. Prilikom čišćenja kućica ujesen moći ćete vidjeti i od čega je gnijezdo napravljeno, da li ima kakvih ostataka hrane i si..

Ako planirate postaviti svega nekoliko kućica za gniježđenje ptica u svom vrtu ili voćnjaku slobodno to učinite bez konzultacija sa stručnjacima. Važno je jedino da osigurate kvalitetne kućice, da ih postavite na odgovarajuće mjesto i ne ometate ptice tijekom gniježđenja.

Ako planirate postaviti veći broj kućica u veliki voćnjak ili šumu tada se obavezno savjetujte sa stručnjakom ornitologom. Postavljenje većeg broja kućica može znatno utjecati na brojnost ptica na tom području pri čemu je važno voditi računa da postavljanje većeg broja kućica za jednu vrstu ne ugrozi opstanak druge vrste koja dolazi na istom području.

Kad postavljate veći broj kućica za gniježđenje, dobro ih je označiti brojevima, a pozicije kućica ucrtati na kartu.

Tablica s dimenzijama za pojedine vrste
DUPLJAŠICE A
B
C
D

L mali djetlić Picades minor 18 13 3.2 2-4
Š veliki djetlić Picoides major 25 12 6 2-4
L crna žuna Dryocopits martius 40 20 10 3-5
L siva žuna Picius canus 40 15 6 3-4
L zelena žuna Picus viridis 40 15 6 3-4
L jastrebača Slrix uralensis 60-70 30 30x30 6-7
Š šumska sova Strix aluco 50 35 18 3-5
Š kukuvija Tvto alba 70 40 17x15 5
Š sivi ćuk Athene noctua 40 16-17 7 1 +
L pupavac Upupa epops 30 15,5 6.5 1,5+
L vijoglav Jynx torquilla 25 17 5 2-3
L šumska crvenrepka Phoenocurus Phoenocicurus 10 15 5 2-3
Š crnoglava sjenica Pants palustris 19 12 3,1 2-3
L jelova sjenica Parus ater 20 12 3-3.5 1-2
Š velika sjenica Parus major 20 15 3.5-4 2,5-3
Š plavetna sjenica Parus caeruelus 18 11 2,8 2-3
Š breljez Sita europaea 22 15 5 2-3
L kratkokljuni puzavac Certhia familiaris 14 15 10x2 0,75-1
Š poljski vrabac Paser montanus 19 14 3.5 2-3
Š čvorak Sturnus vulgaris 30 17 5 3.5
POLUDUPLJAŠICE A
B
C
D

Š vjetruša Falco tinnunculus 40 35 12 4-5
Š čiopa Apus Apus 30 20 5 2-4
L gorska pastirica Motacilla cinerea 17 20 8 1-3
Š bijela pastirica Motacilla alba 17 20 8 1-3
Š palčić Troglodites troglodites 3 15 12x10 1-2
Š crvendać Erithacus rubecula 12 15 8x6 0,5- 1
Š mraka crvenrepka Phoenicurus ochruros 12 15 8x6 2-3
Š bjelovrata muharica Ficedulla albicollis 10 15 1.5 2-3
Š muharica Muscicapa striata 10 15 1.5 2-3
Š vrabac Passer domesticus 20 15 3.5 2-3
Š čavka Corvus monedula 35 25 12 2-4


LEGENDA:
Š : Česte i široko rasprostranjene vrste u hr
L : Lokalno rasprostranjene ili rijetke

A : Dubina kućice u cm
B : Veličina dna (unutarnje mjere) u cm
C : Promjer ulaznog otvora u cm
D : Visina kućice iznad tla u m


preuzeto sa www.ptice.net
Kućice za gniježđenje ptica priredila: Vesna Tutiš
Hrvatsko ornitološko društvo
Učkina 3O, Zagreb

Admin Josipa
Admin
Admin

Female Broj postova : 132
Lokacija : Karlovac
Registration date : 22.10.2008

Korisnički profil http://animals2.forumy.biz

[Vrh] Go down

Prethodna tema Sljedeća tema [Vrh]

- Similar topics

 
Permissions in this forum:
Ne moľeą odgovarati na postove.